Gastronomija

Hrvatska gastronomija, napose uz obalu i na otocima, izrasla je na tradiciji prirodne i zdrave mediteranske prehrane zasnovane na jelima od povrca uz dodatak maslinova ulja, ribi i školjkašima, vinu, kozjim i ovcjim sirevima, a od voca agrumima, maraskama, groždu, smokvama i bademima Posebnost je naše kuhinje nacin na koji se jela spravljaju, a lijecnici ga ocjenjuju osobito zdravim. Naime, povrce se kuha na malo vode i gotovo zacini maslinovim uljem i pospe zacinskim travama kao što su ružmarin i kadulja, bosiljak, mažuran. Riba se spravlja na brudet, lešo ili pece na žaru, a meso peceno pod pekom dobiva jedinstven okus. Kao predjelo se nude razliciti sirevi, dimljeni, mladi ili iz ulja, a poslužuju se s pršutom i maslinama. Iako se glede deserta preporucuje svježe ili sušeno voce, kolaci i slastice obavezno se spravljaju uz dodatak voca i orašastih plodova.

Dalmatinska kuhinja

Prvo mjesto pripada ribi koja se priprema na gradele, brudet ili lešo, ali se nudi i kao usoljena i marinirana. Od zacina prevladavaju lovor i cešnjak te nezaobilazno maslinovo ulje. Školjke i rakovi pripremaju se na buzaru, a dalmatinski mesni specijalitet je pašticada s njokima. Tipicno dalmatinske slastice su fritule i rožata.